Prirodni lijekovi - Liječenje ljekovitim biljem

NAČELA ZDRAVE PREHRANE


Opis

Pogrešna prehrana ne proizlazi samo iz nepravilnog pripremanja hrane i njezinog nepravilnog kombiniranja, nego i samog uzimanja. Da ne biste pravilno pripremljeni jelovnik uništili pogrešnom ishranom, trebali biste se držati slijedećih pravila:

- Jedite svjesno i polako, uzmite si vremena za jelo, a nemojte jesti pod stresom, brzinom i s prekidima, jer takav način jela loše utječe na probavu.

- Salatu ili druga predjela jedite 15 do 20 minuta prije glavnog jela jer će te na taj način stišati glad, osjećat će te se sitim, a utjecat će na smanjenje težine.

- Nemojte čekati da pregladnite nego jedite kada osjetite glad, ali ne više nego što je potrebno, bez obzira koliko vam je bilo ukusno.

- Pokušajte jesti uvijek u isto vrijeme.

- Nemojte preskakati redovne obroke umjesto kojih će te samo nešto nabrzinu pregristi.

- Svaki zalogaj dobro prožvačite da bi se hrana bolje usitnila, time će je i želudac lakše probaviti. Ukoliko duže žvačete prije se zasitite, pa time utječete na smanjenje tjelesne težine.

- Dok se jede ne bi trebalo piti. Tekućina koja se uzima sa hranom izaziva stvaranje više kiseline što otežava normalnu probavu. Ukoliko se ne može bez tekućine, tada je treba uzimati što manje, samo koji gutljaj.

- Preporučljivo je da se u kasnim večernjim satima ne uzimaju obilni obroci, pogotovo ne oni koji sadrže mnogo bjelančevina, s obzirom da se one teško razgrađuju. Dva sata prije spavanja ne bi trebalo ništa jesti.

- Izbjegavajte velike porcije hrane, nego radije jedite češće, manje obroke četiri do pet puta dnevno.

- Nikada ne treba jesti iz dosade, nego samo kada ste stvarno gladni.

- Ako želite nešto grickati tada uzmite hranu koja sadrži ugljikohidrate, a ne čokoladu ili hranu koja pretežito sadrži bjelančevine.

- Zdrava prehrana podrazumijeva trošenje raznovrsne, vitalnim tvarima bogate, svježe hrane, sadržaj koje su vitamini, minerali i osnovni hranjivi sastojci (bjelančevine, ugljikohidrati i masti) koji skladno opskrbljuju organizam. Ukoliko se troši u normalnim količinama nisu potrebne dodatne vitaminske tablete.

- Treba voditi računa o skladnom uzimanju hrane, nije preporučljivo da se ruča sendvič i komad torte. Također treba izbjegavati jednostranu dijetalnu prehranu.

- Uzimati što manje životinjskih bjelančevina. Najbolje bi bilo kad bi barem tri dana u svakom tjednu izostavili meso ili ga zamijenili sa obocima od peradi ili ribe. Dnevna potreba za aminokiselinama može se zadovoljiti količinom od 100 g brašna ili riže.

- Redovito jesti krumpir, mahunarke, sjemenke odnosno žitarice jer su bogate ugljikohidratima, vitaminima, mineralima i vlaknima.

- Jesti hranu koja ne mijenja okus i svojstva kroz konzerviranje, izbjegavati namirnice koje su tvornički prerađene. Prerađevine od brašna, rafinirana ulja, masnoće šećer, slatkiši, stvaraju prazne ugljikohidrate koji u organizmu stvaraju samo nepotreban sloj masti.

- Jesti svaki dan svježe voće i povrće. Svježa hrana bogata je vitalnim tvarima i ne stvara masne naslage koje se talože na arterijama i koje su uzrok arterioskleroze.

Radi zaštite stanica treba jesti svježe povrće jer ono sadrži djelotvorne bioaktivne biljne tvari. Te bioaktivne tvari tvari razaraju slobodne radikale koji oštećuju jezgru stanice i glavni su uzročnik raka.

- Hranu začiniti sa što manje soli, a više koristiti druge, biljne začine. Neki začini stimuliraju probavu (majčina dušica) ili smanjenje tjelesne tekućine (luk, borovica).

- Koristite lagane masti kao što su putar i hladno presano ulje.

- Osobe sa osjetljivim želucem trebale bi trebale bi izbjegavati kuhano voće i povrće.

- Izbjegavati hranu bogatu kadmijem koju pretežno nalazimo u svinjskim iznutricama, šumskim gljivama, jetrenim salamama i paštetama. Kadmij je metal koji veoma štetno utječe na zdravlje, a najviše uzrokuje oštećenje bubrega.

- Izbjegavati piti umjetno proizvedene sokove, gotovu industrijsku hranu, te umjetne umake.

- Dnevno piti najmanje 1/4 l mlijeka ili prerađevina od kiselog mlijeka.

- Povrće i meso ne treba kuhati duže nego što je potrebno jer se predugim kuhanjem uništavaju mnogi hranjivi sastojci.

- Oprez od hrane sa grila ili pržene na masnoći. Hrana koja se priprema na čistoj masti ili bude zadimljena, dobiva uslijed vrućine blagu smeđu boju. Boja potiče od oksidacije i stvara otrovne i masne tvari, a iste su uzročnik poremećenosti probave kao i arterioskleroze i oboljenja od raka. Na pari kuhana hrana je jednako brzo spremljena kao i na grilu, ali ovako pripremljena zadržava svoju prirodnu boju, okus i hranjivost.