SAVLADAVANJE STRESA


Stres je za većinu osoba u industrijskim gradovima postao "moderni bič". Za stres tipičan pritisak izvana dovodi do jake unutarnje napetosti koje se organizam ne može osloboditi, te postaje opterećenje za njega. Pritisak izvana najčešće dolazi iz psihosocijalne oblasti na radnom mjestu i u obitelji. Pod utjecaj stresa se redovito dolazi uslijed opterećenosti uspjehom, borbe za konkurenciju, vremenskog tjesnaca, sukoba, bračnih problema i mnogih drugih uzroka. Daljnji izvor stresa je buka koja u modernom svijetu postaje sve jača i zaglušujuća. Od buke raste krvni tlak, postaje se depresivan, oboljeva želudac, umanjuje se mogućnost koncentracije, brže se umara, uzrokuje, oglušenost, nesanicu, agresivnost i stres.

Uočljivi signali za prekomjerni stres su ubrzani rad srca, povišen tlak, rumenilo, znojenje, unutarnji nemir, agresivnost, nezadovoljstvo, umor, upaljenost mišića, poremećenost vida i sluha, te motorički problemi. Ukoliko neke ili sve od ovih znakova pronađete kod sebe bilo bi preporučljivo da posjetite svog liječnika, jer postoji mogućnost da doživite srčani udar.

Preduvjet općeg zdravlja je duševna ravnoteža. Tijelo i psiha čine jednu cjelinu i međusobno utječu jedno na drugo. Psihosocijalni stres izaziva bolesti, a bolesti negativno utječu na psihu (neuroze, depresije itd.). Postoje osobe koje su po svom temperamentu nervozne, čak i kolerične, te uslijed toga jako emocionalno reagiraju (izljevi bijesa, brzopletost, neobično ponašanje). Kolerik je u mogućnosti da svoje karakterne crte kontrolira, jer potisnuti ih je nemoguće. Sve ovisi o stavu prema samome sebi i prema svojoj okolini.

Osnovna načela kojima možete izbjeći psihosocijalni stres i depresivne situacije:
- Nemojte se začahuriti, budite aktivni i potražite neke zanimljive promjene koje će pobuditi vaš interes.
- Održavajte socijalne kontakte, ako ne želite biti usamljeni, održavajte svoja prijateljstva i stječite nove prijatelje.
- Budite sa svima u dobrim odnosima. Tolerantnost i otvorenost duha pridonose da se slobodno ponašate prema sebi i drugima. Hladnokrvnost je ključ za mirnoću, smišljenost, razboritost, mudrost i uzvišenost.
- Upoznajte svoje vrijednosti i akceptirajte ih. Ojačajte svoje samopouzdanje i svoj osjećaj vrijednosti.
- Mislite na sebe, dozvolite sebi umjereni egoizam. Živite danas i ovdje i ne obazirite se na prošlost, nego uživajte u svakom sadašnjem trenutku.
- Ne započinjite dan sa negativnim razmišljanjima, nego uvijek razmišljajte pozitivno. Radost utječe na pozitivno razmišljanje, a pozitivno razmišljanje daje energiju.


Najbolje bi bilo kad bi se uzroci stresa mogli odstraniti, no to nije uvijek moguće, pogotovo ne na radnom mjestu ili u obitelji. Stres je ipak moguće prevladati raznim mjerama i vježbama opuštanja. Postoji čitav niz razvijenih metoda opuštanja koje potječu od azijatskih naroda. Lako se pod nadzorom terapeuta ili trenera može naučiti tehnika opuštanja i djelotvorna je u svim životnim dobima.

Izbor između metoda opuštanja ovisi o vašim sklonostima i vašim osobinama. Sve tehnike imaju svrhu opuštanja i suzbijanje naprezanja, ali se međusobno jako razlikuju. Neke se temelje na meditaciji, dok druge zahtijevaju veću tjelesnu aktivnost i odvijaju se prema određenim pravilima (joga, tai chi i chi gong), druge daju više slobode mašti, odnosno zahtijevaju samoinicijativu (eutonija, vizualiziranje, autogeni trening). Za detalje ovih tehnika preporučljivo je nabaviti stručnu literaturu koja se bavi tim tehnikama kako biste se odlučili za onu koja vam je najprikladnija.

Za one koji se ne odluče za ovakve tehnike, postoje jednostavnije mjere i vježbe.
Četke za masažu su vrlo djelotvorne. Sa četkom ili frotirskim ručnikom masira se tijelo s time da se počinje od stopala i nogu. Masažom potičete bolju prokrvljenost, osvježavate kožu i opuštate mišiće. Za masažu leđa koristite trake za masažu. Prilikom masaže treba obratiti pozornost da se uvijek masira u pravcu srca. Tko ima proširene vene treba paziti da ta mjesta vrlo lagano masira.
Vježbe opuštanja. Prestanite sa vježbanjem, ako ste se umorili. Sjednite na udobnu stolicu sa naslonjačem ili fotelju. Zauzmite opušteni položaj po mogućnosti u mirnoj prostoriji. Nastojte da vas u idućih pola sata nitko ne uznemirava. Ruke držite opuštene uz tijelo, a glavu pustite neka vam lagano bude pognuta prema naprijed.

Zatvorite oči i pokušajte barem pet minuta ni na što misliti. Nemojte reći da se ne može. Mozgu možete narediti da privremeno isključi proces razmišljanja, to na početku zahtijeva malo više vježbe i upornosti. Ukoliko vam nije pošlo od ruke, pokušajte opet. Vaš duh će automatski izvršiti naredbu i isključiti razmišljanje ili, kao što je to slučaj kod tehnike vizualizacije, projicirati određene umirujuće slike.
Kad ste zauzeli gore navedeni položaj stisnite prstom lijevu nosnicu i diboko udahnite na desnu i zadržite dah pet sekundi, a zatim snažno izdahnite. Postupak ponovite desetak puta, a zatim isto uradite dišući samo na desnu nosnicu. Sad istegnite vrat prema gore koliko god je to moguće, a da pri tome ne mičete ramenima. Vratite se u početni položaj i zatim ponovite postupak desetak puta. Kao i kod prošle vježbe, duboko udahnite dok istežete vrat i izdahnite kada ga opuštate. Na kraju podignite ramena do visine ušiju, a glavu lagano nagnite unazad s time da ne pomičete ramenima. Postupak ponovite desetak puta. Ovu vježbu opuštanja završavate kako ste i započeli - pokušajte ni na što misliti. Već nakon prve vježbe primjetit će te da će te se osjećati potpuno opušteno i kao preporođeni.


Ovu vježbu smo detaljnije opisali jer je jednostavna i moguće ju je izvesti u svakoj prilici, a djeluje vrlo umirujuće. Na taj način će te prevladati stres i sačuvati vitalnost i unutarnji mir. U nastavku donosimo još nekoliko savjeta:
- Više puta dnevno napravite pauzu tako da izađete na svježi zrak, duboko udišete i razmišljate o lijepim stvarima u svom životu.
- Češće poslušajte svoju omiljenu glazbu.
- Duboko udahnite prije nego li se počnete zbog nekoga ili nečega nervirati.
- Nikako nemojte svoj kalendar sa terminima prepuniti. Vrijeme između dva termina planirajte i uzmite u obzir da napravite pauzu između njih.
- Ako ste gnjevni, bijesni, nemojte bijes držati u sebi nego se slobodno izvičite, jer će vas to stvarno smiriti.
- Nastojte se što češće smijati i pjevati.
- Ako niste u mogućnosti da sa stresom sami izađete na kraj, nemojte se ustručavati da apsolvirate antistres programe.