KRVNI TLAK - OPIS


Krv se iz srca do svih stanica prenosi krvnim žilama koje zovemo arterijama. Tlak koji krv vrši na stjenke arterija zovemo krvnim tlakom. Sa svakim otkucajem srca krv se pod tlakom ubacuje u arterijski sustav i u tom trenutku je krvni tlak najviši i zovemo ga sistoličkim tlakom. U periodu između dva otkucaja, kada se srce odmara, krvni tlak je niži i tada ga zovemo dijastoličkim tlakom.

Kad je krvni tlak osjetno ispod normalnog to je hipotenzija. To se stanje najčešće primjećuje kod ustajanja iz sjedećeg položaja, pri čemu se javlja privremena vrtoglavica. Razlog je u tome što je normalna reakcija organizma da malo povisi krvni tlak u uspravnom položaju čime se omogućuje održavanje dostatnog pritjecanja kisika u mozak. Niski krvni tlak može nastati zbog pada krvnog tlaka u nogama koji pak često nastaje zbog proširenih vena.

Pad tlaka pri promjeni položaja tijela česta je pojava kod starijih osoba i naziva se položajna hipotenzija. Puno rjeđe niski krvni tlak može biti izazvan problemima u radu srca ili bubrega, a ponekad i gubitkom tekućine zbog uzimanja određenih lijekova. Simptomi niskog krvnog tlaka su vrtoglavica, omamljenost, zamagljeni vid i glavobolja, a ponekad se kod starijih muškaraca javlja vrtoglavica uslijed čestog mokrenja tijekom noći.

Nenormalno povišenje krvnog tlaka u arterijama zove se hipertenzija i vrijednost krvnog tlaka iznad 140/85 mm na živinoj skali smatra se pojavom visokog krvnog tlaka. Povišeni krvni tlak može biti naslijeđen, može biti posljedica metabolizma u organizmu ili povezan s aterosklerozom. Često je visoki krvni tlak povezan sa pretilošću i čestim konzumiranjem alkohola. Viskoki krvni tlak se može pojaviti bez ikakvih obilježja ili će te osjećati neki od simptoma poput umora, nedostatka zraka kod napora, šumove u ušima ili povremena razdoblja vrtoglavice.

Povišeni krvni tlak ugrožava najvažnije organe (mozak, srce, bubrege) i stoga je potrebno liječenje pod nadzorom liječnika. Povišeni krvni tlak se ispoljava na cjelokupni organizam: osjećaj slabosti, umanjenje radne sposobnosti, brzo umaranje, crvenilo kože, prekomjerno znojenje.


MJERE SAMOPOMOĆI ZA PODRŽAVANJE TERAPIJE

- Izbjegavajte slanu hranu i jedite što više svježeg povrća, a što manje mesa
- Rasporedite dnevno pet do šest manjih obroka umjesto tri veća i teško probavljiva
- Između obroka nemojte ništa jesti
- Izbjegavajte sol, a hranu začinite solju od češnjaka
- Različite vrste povrća utječu na stabiliziranje krvotoka i pročišćavanje krvi: mrkva, peršin, luk, špinat, rotkvica; preporučamo i sokove od istog povrća
- Uzimajte pripravke od sljedećih biljaka: planinski čubar, đumbir, ružmarin, češnjak, obični glog, celer, crni ribiz, crna bazga, odoljen i grozdasta habulica
- Ulje od pšeničnih klica regulira krvotok
- Poriluk i češnjak imaju svojstvo da snižavaju povišeni krvni tlak
- Izbjegavajte slatkiše, šlag, zaprške, masno meso, salame, iznutrice, filtriranu hranu, bijeli kruh, toast, tjesteninu od jaja, kolače, morske plodove, ribu iz ulja i sušenu ribu
- Smanjite prekomjernu težinu
- Izbjegavajte alkohol, kavu i cigarete
- Suho trljanje ručnikom, pranje i tuširanje naizmjenično toplom i hladnom vodom sa dodacima eteričnih ulja, algi i vočnog octa potiču bolju prokrvljenost
- Krećite se na svježem zraku i redovito vježbajte
- Primjenjujte tehnike opuštanja
- Nemojte ustajati naglo
- Masaža sa eteričnim uljima ili ih koristite kao dodatak kupkama: ružmarin, limun, lavanda ili borove iglice, te ulje od mrkve i koji dodate žlicu meda
- Piti čajeve od maslačka, bijelog gloga, imele i matičnjaka
- Izbjegavajte stresne situacije i buku i nastojte dovoljno spavati
- Nosite elastične čarape za sprečavanje nastanka proširenih vena
- Vježbe opuštanja


NAPOMENA

Obavezno potražite liječničku pomoć.