ISPLJUVAK


Ispljuvak u svakodnevnom je govoru svaki sadržaj koji se izbacuje iz usne šupljine. Liječnik misli uglavnom na onaj sadržaj koji se izbacuje iskašljavanjem iz dubljih dijelova dišnog sustava, iz dišnih cijevi i pluća. Kod mnogih bolesti dišnog sustava količina dnevno izbačenoga ispljuvka može biti i veća od jedne litre dnevno. Ovisi o bolesti hoće li ispljuvak biti sluzav, sluzavognojan, gnojan, krvav, pjenušav. Boja ispljuvka može biti crvena, crna, smeđa i zelena. Iskašljan sadržaj može biti čista krv ili čista bistra tekućina poput izvorske vode. Većina ljudi voli povremeno pogledati vlastiti ispljuvak, naročito ako postoji bolest dišnog sustava. Nekada su liječnici mnoge plućne bolesti dijagnosticirali samo na temelju izgleda ispljuvka. I danas, unatoč brojnim dijagnostičkim mogućnostima, pregled ispljuvka često je nezamjenljiva pretraga. Ponekad se samo pogledom na ispljuvak može postaviti dijagnoza bolesti.


Gnojni ispljuvak uvijek ukazuje na postojanje gnojnoga žarišta u dišnom sustavu. Najčešće je riječ o šupljinama ispunjenim gnojem, odakle on može doći u dišne puteve i biti izbačen kašljem. Gnojenje mogu uzrokovati mnoge vrste bakterija. U pluća dolaze udisajem s pomoću krvi ili iz bolesnoga susjednog organa. Ograničena gnojna žarišta mogu se razviti poslije upale pluća i udahnutoga stranog tijela. Iz gnojne šupljine gnoj postepeno prodire u dišne puteve i kašljem bude izbačen. Jedan od najčešćih uzroka gnojnoga ispljuvka jesu proširene dišne cijevi, bronhiji.

Pogled na ispljuvak u kome se nalaze veće ili manje količine krvi često dovodi do nepotrebne panike. Pljunuta krv nije uvijek iskašljana krv. Prema tome, krv u ispljuvku ne znači da potječe iz pluća. Pljunuta krv pomiješana samo sa slinom obično potječe iz usne šupljine, ždrijela, jezika, pa čak iz pljuvačnih žlijezda. U toj krvi nema sluzi koja se stvara u dišnim cijevima. Krv pomiješana sa sluzi može potjecati i iz nosa, ako je sluz nosne šupljine uvučena u usnu šupljinu. Dugotrajno izbacivanje sukrvavoga ili krvavog ispljuvka uvijek zahtijeva liječnički pregled. Takav ispljuvak može biti i jedan od prvih znakova raka na plućima, naročito ako je riječ o osobama iznad četrdeset godina života, muškarcima, pušačima.


Nakupljanjem veće količine sluzi u dišnim putevima nastaje podražaj na kašalj. Kašljem se suvišak sluzi izbacuje kako bi se održala potpuna prohodnost i čistoća dišnih puteva. Sluzav i više ili manje pjenušav ispljuvak bez mirisa čisti je produkt koji stvaraju brojne sluzne žlijezde u dišnim putevima. Stvaranje sluzi u dišnim putevima može biti pojačano. Nadražaji koji mogu izazvati pojačano stvaranje sluzi često su infekcije, upale, nadražujući plinovi, prašina, hladnoća, nagle promjene temperature. No, svi ti uzroci dovode samo do prolaznoga, kratkotrajnog i prekomjernog stvaranja sluzi. U rjeđim slučajevima može doći do trajnog, neprekidnog i prekomjernog stvaranja sluzi u dišnim putevima zbog povećane sposobnosti žlijezda da stvaraju sluz i zbog povećanog broja sluznih žlijezda. Tada organizam učestalim kašljem nastoji održati prohodnost dišnih puteva (kronični bronhitis).