GUTANJE


Gutanjem sažvakane hrane počinje jedna od osnovnih funkcija tijela, probava. Gutanjem (degluticija) potiskuje se sažvakana hrana iz usta preko ždrijela i jednjaka u želudac. Gutanje je zamršena radnja jer ne sudjeluje samo jezik, nego i svi mišići usne šupljine, lica, grkljana i jednjaka. Gutanje započinje stiskanjem čeljusti, istovremeno jezik snažnim pritiskom priljubi zalogaj uz tvrdo nepce i potiskuje ga u ždrijelo, stiskanjem mišića u ždrijelu stvori se visok pritisak koji snažno ugura zalogaj u jednjak kroz koji hrana ne pada u želudac vlastitom težinom, kako su smatrali stari liječnici, nego radom mišića jednjaka. Mišići jednjaka stisnu se poslije zalogaja i valovitim kretnjama potiskuju ga u želudac. Najopasniji je trenutak gutanja dolazak hrane u ždrijelo. Dok je usna šupljina zajednički put za probavni i dišni sustav, ždrijelo predstavlja njihovu raskrsnicu. Iz ždrijela zrak preko grkljana ulazi u dušnik i pluća, a hrana preko jednjaka u želudac. Gutanje je tako podešeno da sprječava ulazak hrane u dišne puteve, a gutanjem upravlja poseban centar u mozgu.

Gutanje se odvija potpuno nesvjesno samo početak gutanja čovjek kontrolira svojom voljom. Kada jednom hrana dođe u ždrijelo i jednjak, gutanje se odvija potpuno neovisno od naše volje. Svaki poremećaj transporta hrane iz usta u želudac naziva se disfargija. Takve smetnje ljudi obično nazivaju otežano gutanje, a može nastati zbog promjena (upale, tumori) u usnoj šupljini, ždrijelu, grkljanu i jednjaku. Teškoće prilikom gutanja bolesnik doživljava na razne načine, a smetnje mogu biti praćene bolovima, bolovi mogu biti neznatni ili ih uopće nema. Smetnje opisuju kao svrbež ili pečenje prilikom gutanja, neki se tuže da im hrana ulazi u dušnik ili nos. Smetnje gutanja mogu biti praćene smetnjama govora, žvakanja, disanja ili se javljaju samo prilikom gutanja krute hrane, neki imaju teškoća prilikom uzimanja tekućine.


Bol prilikom gutanja najčešće je uzrokovana upalama ždrijela i jednjaka. Otežano gutanje praćeno bolom stalan je znak gotovo svake nagle, akutne upale ždrijela, bol je različite jačine, a može postojati samo osjećaj kao da se u ždrijelu nalazi strano tijelo. Angina je čest uzrok bola koji se naglo povećava gutanjem, uz povišenu tjelesnu temperaturu i opću klonulost. Jake bolove izazivaju opekline nastale gutanjem vruće hrane ili vrućih tekućina i udisanjem vrućega zraka, praćene su promuklošću, a u težim slučajevima i smetnjama disanja, čak i gušenjem. Još jači bolovi nastaju gutanjem jakih kiselina i lužina, to su tzv. kemijske ozljede ždrijela i jednjaka ili kemijske opekline. Užasna bol i strah već na samu pomisao da se nešto mora gutati, prvi je znak bjesnoće. Javlja se tek tri tjedna do tri mjeseca od trenutka ugriza bijesne životinje. Kada se jave prvi znakovi, bolest se ne može izliječiti, može se spriječiti samo pravovremenim cijepljenjem i to prvih nekoliko dana poslije ugriza.

Nema čovjeka koji se tijekom života barem nekoliko puta nije zagrcnuo. Komadić hrane dolazi na sam ulaz ili uđe u dušnik. Jak kašalj u većini slučajeva izbaci taj strani sadržaj. Stariji ljudi češće se zagrcavaju. Uzrok je neusklađen rad mišića za gutanje zbog promjena u živčanim stanicama centra za gutanje u mozgu ili arterioskleroza krvnih žila i slabija opskrbljenost mozga krvlju. Ako je strano tijelo ušlo u dišne puteve i kašljem nije bilo izbačeno, osobu valja staviti u ležeći položaj. Mirnim disanjem strano se tijelo može održati u širokom, glavnom dišnom putu. Ustajanje ili pojačano disanje može pomaknuti strano tijelo u niže, dublje dijelove pluća. Takvu osobu treba prenijeti u bolnicu u ležećem položaju. Kada udahnuti manji strani predmeti dođu u dublje dijelove dišnih puteva, gdje i ostanu, mogu se razviti teški oblici upale pluća, tzv. aspiracijska pneumonija.


Nagla smrt koja nastaje prilikom gutanja hrane nije tako rijetka pojava, a naziva se još i bolusna smrt (bolus znači zalogaj). U SAD gušenje hranom nalazi se na šestom mjestu uzroka zadesne smrti, broj žrtava je veći od broja onih koji umiru od vatrenoga oružja ili u avionskim nesrećama. Gušenje i smrt nastaje zbog toga što se zalogaj hrane ili neki drugi predmet, zaglavi u stražnjem dijelu ždrijela ili između glasnica, zatvarajući u potpunosti dišni put. Žrtva ne može govoriti ni disati, postaje blijeda, ubrzo počinje plavjeti (cijanoza), te kroz nekoliko sekundi izgubi svijest. Najčešće se takva osoba u potpunosti ukoči, izbulji oči ili u paničnom samrtnom strahu počinje juriti po prostoriji, ali ubrzo pada bez svijesti i pred očima nazočnih umire.