GRČEVI


Grč je naglo, jako i nehotično stezanje mišića koje se javlja u više ili manje iznenadnim napadima. Mišići tijela napeti su i za vrijeme mirovanja, zategnuti su i čvrsti. Stručno se kaže da mišići imaju svoj tonus. Napetost mišića ujedno je i odraz njegove sposobnosti i snage. Tonus mišića može biti smanjen. Tako je u starijih ljudi, fizički netreniranih osoba, prilikom općega propadanja organizma, te nekih bolesti. Takvi mišići postaju mlohavi, slabi i ostavljaju dojam kao da vise s kostiju.

Tonus mišića može biti i povišen. Ako se napetost mišića i njegovo stezanje naglo i nesvrsishodno pojača, mišić postaje tvrd, ukočen i nesposoban za funkciju. To stanje mišića naziva se grč ili spazam. Takav grč može trajati nekoliko sekunda, više minuta, satima i danima. Ako grč traje duže vrijeme, javlja se jaka bol. Stezanje mišića dovodi do stiskanja krvnih žila, zbog čega nastaje smanjen dotok krvi u mišić. Posljedica je smanjen dovod hrane i kisika, a u mišiću se nakupljaju kemijske otpadne tvari koje nadražuju osjetna tjelešca koja su odgovorna za nastanak bola. Grčevi se mogu javljati i u trzajevima, tj. u napadima jedan za drugim. Niz takvih kratkotrajnih grčeva dovodi do prisilnih pokreta pojedinih ili svih dijelova tijela.


Sve mišiće tijela možemo podijeliti u dvije velike grupe. Jednu grupu čine mišići na čiji rad možemo utjecati svojom voljom. Oni su odgovorni za pokret tijela, za rad ruku, kretanje, mijenjanje položaja tijela, zatim mišići za govor. Drugu grupu sačinjavaju mišići čiji je rad potpuno neovisan od ljudske volje. Oni su odgovorni za rad bitnih funkcija organizma, oni okružuju krvne žile, sve šuplje unutarnje organe kao što su crijeva, žučni mjehur, želudac, žučni vodovi, mokraćovod. Grčevi vrlo često zahvaćaju mišiće i tih šupljih organa u unutrašnjosti tijela. Takve grčeve bolesnik osjeća kao grčevit bol. On je karakterističan po tome što jakost bola raste, dosegne maksimum, a onda se smanjuje, da bi se nakon izvjesnoga vremena ponovio. Bol nastaje na isti način kao i kod mišića kojima upravlja naša volja.

Napadaji grčeva koji zahvaćaju mišiće čitavoga tijela nazivaju se konvulzije. Takvi su grčevi najčešće praćeni poremećajem svijesti. Padavica se javlja grčevima čitavoga tijela. Zbog toga se svaki napad grčeva uspoređuje s tom bolešću. Veliki napad padavice najtipičnija je pojava te bolesti. Napad započinje naglim gubitkom svijesti. Bolesnik se odjednom sruši, bez obzira na mjesto i opasnost koja iz toga proizlazi. Pad je praćen snažnim krikom, urlikom. Svi mišići tijela maksimalno su napeti, ruke privučene tijelu, šake stisnute, noge ispružene, krute. Glava je zabačena, zjenice proširene, koža postaje plava. Ta faza traje od pola do jedne minute, najduže tri minute. Nakon toga počinju jaki trzaji čitavoga tijela. Bolesnik se baca po podu, glavom udara o pod, mišići za žvakanje u stalnom su grču tako da se usta ne mogu otvoriti, gotovo redovito ugrize se za jezik, slina postaje krvava, obilna, za vrijeme napada se pomokri ako mokraćni mjehur nije bio prazan. Pošto grčenje prestane, bolesnik je još neko vrijeme bez svijesti. Kada se osvijesti, ne sjeća se ničega i zbunjeno promatra oko sebe.

Histeričan napadaj može dati sliku koja podsjeća na padavicu. Za okolinu bolesnika takav napadaj predstavlja dramatično stanje. Međutim, do napadaja nikada ne dolazi bez prisustva drugih ljudi. Histerična osoba mora imati publiku. Napadaju obično prethode sukobi, svađe, neispunjeni zahtjevi i želje. Histerik se naglo sruši na pod, ali oprezno, pazeći da se pri padu ne ozlijedi. Koprca se po podu, rukama besciljno mlatara, često ispušta različite glasove, krikove, koji put govori, psuje, stenje. U ustima sakuplja slinu koju stalno žvače tako da postaje puna mjehurića zraka i bijela poput mlijeka. Vrlo se rijetko ugrize za jezik. Takav oblik histerične reakcije, kada se oponaša napadaj padavice, uglavnom susrećemo u primitivnih osoba.


Iznenadno grčenje cijeloga tijela može nastati i u trudnica. Javlja se ne samo u toku trudnoće nego i za vrijeme poroda, zatim još jedno vrijeme poslije poroda. Čitav napad jako podsjeća na padavicu, može se javiti za vrijeme spavanja i u budnom stanju. Započinje ukočenjem čitavog tijela, "okretanjem očima", stiskanjem zubi i na kraju trzajima svih mišića. U trudnica je to vrlo ozbiljna bolest i naziva se eklampsija, a nastaje zbog poremećaja u mozgu koji su uzrokovani trudnoćom. Broj takvih poremećaja znatno se smanjio zahvaljujući zaštitnim mjerama i stalnoj zdravstvenoj kontroli trudnica. Nekada su žene uglavnom umirale od te bolesti. Današnje mogućnosti liječenja znatno su smanjile smrtnost od takvih poremećaja. Važno je da bolesnica dođe što hitnije u bolnicu već nakon prvih znakova bolesti.